Urbano naselje Perušić smješteno je u jugoistočnom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600 m, na prostoru udoline - polja između željezničke pruge istočno od Gradine (starog grada Perušića na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otočac-Gospić).

Najvažniji su prometni pravci zahvaljujući kojima je Perušić dobro prometno povezan : državna cesta D-50 između Otočca i Gospića, autocesta Zagreb-Split (izlaz s autoceste u Perušiću) i magistralna željeznička pruga MP 11.



 Prvi put se Perušić spominje 1487. godine, osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić, iz plemićke obitelji koja dolazi iz Zagore. Po njihovom prezimenu mjesto dobiva ime, a na uzvisini obitelj gradi obrambenu utvrdu koja u literaturi ima različite nazive - Perušićki stari grad, Gradina, a u narodu najčešće samo Perušićka kula.
Kada su Turci pokorili Liku i Krbavu, Perušić, kao dio Ličkog sandžaka, postaje glavno tursko uporište Like.

Turcima je u istom razdoblju pripadao i čitav kosinjski kraj. Stalno su naseljavali opustjela područja kako bi utvrdili svoj granični pojas prema Veneciji i Habsburškoj Monarhiji. To je granično područje između triju velikih imperija (Habsburške Monarhije s ostacima Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Venecije i Otomanskog Carstva) bilo poprište stalnog ratovanja. Oslobađanje od turske vlasti u Lici je počelo 1685.g. perušićko područje oslobađa vojska otočke pukovnije, narod pod vodstvom popa Marka Mesića i senjski uskoci.

Za vrijeme djelovanja ličko-krbavske županije u razdoblju od 1886. do 1924. godine Općina Perušić je bila kotar Perušić sa političkim općinama Perušić, Kosinj i Klanac te prema popisu stanovništva 1910. godine imala 21 000 stanovnika. Tih godina ova je regija dosegnula najveću naseljenost.

Današnja Općina Perušić, premda s malobrojnim stanovništvom ima mnogobrojne  mogućnosti po pitanju razvoja gospodarstva u svim njegovim smjerovima. Osim izuzetno dobre prometne povezanosti, prednost ove općine je njezin položaj (nalazi se u srcu Ličko-senjske županije). Općina je okružena sa dva Nacionalna parka (Sjeverni Velebit i Plitvička jezera) i jednim Parkom prirode (PP Velebit),a u samoj Općini se nalazi  Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača čije je područje od 2009.g. pod preventivnom zaštitom u kategoriji značajni krajobraz.



PP GrabovačaGalerija slikatz perusicDokumenti